Od tada do danas obilježava se u svim zemljama. Udruge za zaštitu životinja globalno obilježavaju taj dan kako bi povećale svijest o problemima životinja te potaknule ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.

Datum 4. listopada odabran je jer se tada ujedno obilježava DAN SVETOG FRANJE ASIŠKOG, koji se smatra zaštitinikom okoliša i životinja,  poznat po vegetarijanstvu i privrženosti svim živim bićima.

Po podatcima svjetskih organizacija, svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.

Zbog posebnog zemljopisnog položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta, Hrvatska  je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. 

Broj do danas poznatih vrsta u Hrvatskoj procjenjuje se na 38.000, ali stvaran broj zasigurno je veći, ističe Ministarstvo kulture. Primjerice, u posljednjih šest godina otkriveno je novih 199 kopnenih svojti, 205 slatkovodnih i 20 svojti morskih beskralježnjaka. Otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste riba. U Ministarstvu drže kako to pokazuje da je stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo veća no što to pokazuju postojeći službeni podatci.

U Hrvatskoj obitava velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima.

Po Crvenom popisu, ugrožena je ukupno 1131 vrsta kralježnjaka, leptira, vretenaca, podzemne faune, vaskularne flore i gljiva.

Temeljem Zakona o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje zakona kažnjivo je od tisuću do milijun kuna.

U Hrvatskoj je strogo zaštićen veliki broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu, zatim velik broj ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca.

Izvor: Wikipedia