Skup je započeo s radom 7. listopada 2021. u 9.00 sati na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku izlaganja predviđenih za prvi dan sudionici skupa su se uputili u Dubravu, rodno mjesto Slavka Ježića.

Vremenski uvjeti nisu dozvoljavali da se prigodni program održi kod spomen-obilježja Slavku Ježiću stoga je škola otvorila svoja vrata.

Svečanost je otvorio prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, predsjednik Organizacijskoga odbora. Nazočnima se obratio načelnik općine Dubrava Tomislava Okroša. Slijedile su prigodne riječi prof. dr. sc. Slobodana Prosperova Novaka. U ime svih učenika i djelatnike škole riječi dobrodošlice uputila je ravnateljica škole i izrazila iznimnu čast i zadovoljstvo što je škola nakratko postala „središte“ domovine.             

Slijedio je kratki program u kojem su učenice Lana Bradić i Ema Vukšić Kovačević svečano recitirale pjesmu Molitva o ponoći, a učenici Dunja Sever, Luna Bradić, Luka Škrtić i Filip Horvat izveli igrokaz Dodo mora stajati.                          Učenike su pripremile učiteljice Ana Badrov Valentak i Ljiljana Bilanović.                                                                                                                      

Akademik prof. dr. sc. Mislav Ježić uputio je tople riječi učenicima i djelatnicima škole te prihvatio poziv za nekim novim susretom u spomen na svojeg oca Slavka Ježića.

Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović i prof. Tomislav Vodička uz prigodne su riječi predali knjige za školsku knjižnicu ravnateljici škole i knjižničarki Gordani Sever.

Nakon toga sudionici su se uputili prema spomen-obilježju gdje su dr. sc. Andrea Sapunar Knežević i dr. sc. Renata Burai položile vijenac i zapalile lampion.

Slijedilo je prigodni domjenak, a potom su se sudionici uputili prema Zadru na nastavak Znanstvenog skupa.

Slavko Ježić (Dubrava, 1895. – Zagreb, 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj, autor je prve cjelovite povijesti hrvatske književnosti (Hrvatska književnost od početka do danas: 1100–1941., 1944.) koja je do danas neizostavan znanstveni priručnik za proučavanje hrvatske književnosti. Autor je i povijesti francuske književnosti, priredio je kritička izdanja sabranih djela brojnih klasika hrvatske književnosti, bio je intendant HNK, sastavio je nekoliko antologija, prevodio je s više jezika, osobito s francuskoga, a djelovao je i kao književnik. Jedan je od utemeljitelja hrvatskoga PEN-kluba.

Prije 26 godina, u Zagrebu i Zadru od 19. do 22. listopada 1995., održan je prvi znanstveni skup o Slavku Ježiću povodom njegove 100. obljetnice rođenja. Godine 1997. u Zagrebu, kao drugi svezak edicije HKP, objavljen je Zbornik o Slavku Ježiću sa znanstvenim radovima priopćenim na tom skupu. U proteklih četvrt stoljeća od prvog znanstvenog skupa o Slavku Ježiću znanost je utvrdila mnoge nove i važne činjenice vezane uz suvremenu recepciju Ježićeva znanstvenoga opusa. Otvoreno je mnogo novih književno-teoretskih i komparatističkih pristupa književnoj historiografiji, posebice pak onih interdisciplinarnih i multidisciplinarnih. U hrvatskoj znanosti o književnosti stasala je nova generacija znanstvenika koja ima potrebu iskazati svoje poglede na sveukupno stvaralaštvo Slavka Ježića a za što im je dobra prilika održavanje znanstvenog skupa o tom ugledniku hrvatske filološke znanosti.

Suorganizatori Znanstvenoga skupa o Slavku Ježiću su: Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Zadru, Hrvatsko filološko društvo, Ogranak Društva hrvatskih književnika – Zadar, Ogranak Matice hrvatske Varaždin.

Do početka 2022. planirana je objava Zbornika o Slavku Ježiću.

p.s.

Jedan od sudionika skupa prilikom programa u školi predložio je da škola nosi ime po Slavku Ježiću. Moram priznati da sam samo čekala taj trenutak jer mi je ista misao prolazila glavom već u nekoliko navrata.