preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Vijesti

Dan crvenih haljina

Po prvi put u Hrvatskoj organizira se Dan crvenih haljina 01.veljače 2019. godine.
Javnozdravstvenu akciju „Dan crvenih haljina“ organiziraju Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko neurološko društvo i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba.

Cilj ove opsežne akcije je podići svijest o specifičnostima moždanog udara u žena, upozoriti na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjena načina života. Obilježavanje „Dana crvenih haljina“ provodit će se svake godine, prvog petka u veljači.

Učiteljice OŠ Dubrava odazvale su se i podržale ovu akciju.

#nosicrveno

Za žene!


Idejna začetnica ove akcije i predsjednica organizacijskog odbora prof. dr sc. Arijana Lovrenčić-Huzjan i prof. dr sc. Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog Neurološkog društva pozivaju sve žene da 01. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku. Doprinos akciji je dala I umjetnica Petra Huzjan koja je nacrtala je zaštitni znak – siluetu žene u crvenoj haljini koja je istovremeno krhka i snažna i koja savršeno oslikava misiju ove akcije.

“Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj, a ukoliko pogledamo statistiku što se tiče spola, vidjeti ćemo da, pogotovo u dobi od 75. godine na više, ta bolest značajno češće pogađa žensku populaciju,” napominje prof. dr sc. Zdravka Poljaković te smatra kako se specifičnost ženskog moždanog udara može ukratko sažeti i u tri dokazane tvrdnje: moždani je udar u žena nedovoljno istražen, nedovoljno prepoznat i nedovoljno liječen.

  • U svome životnom vijeku jedna od šest osoba na svijetu doživjet će moždani udar.
  • Svakih šest sekundi nekoga usmrti moždani udar.
  • Svake druge sekunde moždani udar pogodi jednu osobu bez obzira na dob ili spol.
  • Svake godine 17 milijuna ljudi doživi moždani udar, a 6,5 milijuna ga ne preživi.
  • Na svijetu je 26 milijuna ljudi  imalo i preživjelo moždani udar- većina ima teškoće nastale kao posljedica moždanog udara.

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Simptomi moždanog udara različiti su od osobe do osobe, ali najčešće se pojavljuju neočekivano. Kako različiti dijelovi mozga kontroliraju različita područja tijela, simptomi će ovisiti o tome koji je dio mozga zahvaćen udarom.

Glavni simptomi moždanog udara:

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
  • poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  • gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima
  • nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom itd., a treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba.

U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.


Priloženi dokumenti:
Bolc.jpg (204.21 KB)
Frka.jpg (128.45 KB)
Kety.jpg (245.05 KB)
Nova_Kapela.jpg (171.47 KB)
crvene_haljine.jpg (669.77 KB)
nosimo_crveno_2.jpg (209.50 KB)
razredna_nastava_crvene.jpg (185.06 KB)

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Melita Androlić   datum: 1. 2. 2019.

Korisni linkovi

e-Dnevnik

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji


Arhiva dokumenata

Oglasna ploča

Forum

Tražilica




preskoči na navigaciju